Arguments
Jesu li mjerenja prizemne temperature pouzdana?
Što znanost kaže...
Trend zagrijavanja je jednak u ruralnim i urbanim područjima, neovisno o tome mjeri li se termometrima ili satelitima ili prirodnim “termometrima”.
Mjerenja temperature su nepouzdana
“Pronašli smo postaje [meteorološke postaje u SAD-u] koje se nalaze pored izlaznih ventilatora klima uređaja, okružene asfaltiranim parkiralištima i cestama, na vrućim krovovima zgrada te uz šetališta i zgrade koje apsorbiraju i zrače toplinu. Pronašli smo 68 postaja uz pročišćivaće voda gdje biološki i kemijski procesi u onečišćenim vodama uzrokuju više temperature od temperatura u okolnim područjima.
U stvari, otkrili smo da 89% od svih postaja (gotovo 9 do 10 postaja) ne ispunjavaju uvjete Nacionalne meteorološke službe vezane za postavljanje postaja na najmanje 30 metara (oko 100 stopa) dalje od umjetnog zagrijavanja ili zračećeg/reflektirajućeg izvora topline.” (Watts 2009)
Pregledi i kontrole meteoroloških postaja u SAD-u su ukazali da neke od postaja nisu postavljene dovoljno dobro kako bi trebale biti. Ovo uzrokuje zabrinutost vezanu za kvalitetu njihovih mjerenja.
Ipak, prilikom obrade podataka, organizacije koje prikupljanju mjerenja uzimaju u obzir sve lokalne izvore zagrijavanja ili hlađenja, kao što može biti slučaj za meteorološke postaje u blizini zgrada ili velikih asfaltiranih područja. U tim slučajevima se, primjerice, mjerenje prilagođava koristeći usporedbu s najbližim ruralnim postajama.
Puno važnije, za potrebu određivanja temperaturnog trenda vrijednost pojedinog mjerenja je manje važna od toga mijenjaju li se mjerenja svih postaja zajedno u pozitivnom ili negativnom smjeru ili ostaju ista od godine do godine. Nadalje, otkako se ovo pitanje prvi put pojavilo, istraživanja su ustanovila da niti jedan problem vezan za loše postavljanje postaja ne može uzrokovati znatnu promjenu u općenitom zagrijavanju koje se opaža.
Također, vrlo je važno razumijeti da se sva upozorenja na trend zagrijavanje (a time i na klimatske promjene) ne temelje samo na prizemnim mjerenjima temperature. Drugi, u potpunosti neovisni, izvori temperaturnih podataka dobiveni iz atmosferskih balona, satelitskih mjerenja te iz mjerenja temperature mora i oceana također donose začuđujuće sličnu priču o zagrijavanju.
Na primjer, rezultat istraživanja koje su obavili Anderson i sur. (2012) je bila nova globalna rekonstrukcija prizemne temperature dobivena korištenjem 173 zapisa temeljenih na nekom od oblika fizikalnih ili bioloških veza s globalnom temperaturom (koralji, ledene jezgre, stalaktiti i stalagmiti, sedimenti u jezerima i oceanima te povijesni dokumenti i zapisi). Istraživanje je usporedilo ovu rekonstrukciju i instrumentalna mjerenja temperature te je pronašla izraženu korelaciju između ova dva izvora:
Rekonstrukcija temperature temeljena na mjerenjima fizikalnih i bioloških svojstava (Paleo, puna linija) i instrumentalni zapis temperature (MLOST, crtkani zapis) u odnosu na razdoblje 1901.-2000. Raspon vrijednosti u indeksu paleo trendova je slučajno približno jednak kao GST iako su veličine različite (vrijednost indeksa u odnosu na anomaliju temperature u °C).
Pouzdanost u klimatskoj znanosti se temelji na korelacijama između mnogo podataka iz mnogo različitih izvora. Na ovaj način se postižu ključni dokazi o globalnom zagrijavanju.
Translation by IG, . View original English version.
Argument skeptika...